Home arrow Interview arrow Prof. dr. Marko Mesarić pročelnik Katedre za medicinsku kemiju i biokemiju
Prof. dr. Marko Mesarić pročelnik Katedre za medicinsku kemiju i biokemiju PDF Ispis E-mail
(3 glasova)

Ivan Neretljak, Alan Mahnik, dr. M. Žižak   
Friday, 05 May 2006
mesaric        STUDMEF: Znate li da je percepcija MKBK takva da se smatra jednim od najtežih ispita, a sama Katedra iz MKBK kotira kao „strašna“ katedra. Često nas asistenti pa i pokoji docent i profesor upitaju je li kemija još uvijek „strašna“ kao i kada su oni studirali. Znači bojali su vas se i naši nastavnici. Koliko u tome ulogu imaju nastavnici svojim metodama prenošenja znanja a koliko studenti medicine koji, mora se priznati, imaju strašno loše znanje iz kemije kada dođu na faks?

     O :
Sasvim je sigurno da je predznanje kemije dosta bitno i da studenti s lošim predznanjem imaju više problema s kemijom nego oni koji su tu kemiju savladali kako treba u srednjoj školi. Naveo bih jednu zgodnu komparaciju od prije dvije godine kada je prof. Šmalcelj na uvodnom predavanju govorio o kemiji, biologiji i fizici. Rekao je da je za te predmete potrebno napraviti upgrade. I to je tocno to. Dakle, vi anatomiju počnete učiti ispočetka, međutim kemija je nešto što ste učili u srednjoj školi i ako nemate dobru verziju onda ne možete napraviti dobar upgrade. Stoga ako vam to predznanje nije dostatno i ako ste svjesni toga morate prvo svladati te osnovne stvari da bi mogli pratiti ovu nastavu.
Što se tiče vašeg komentara da se kemije boje i profesori, moram priznati da sam se susretao i da se još uvijek susrećem s ljudima od kojih su neki i profesori na fakultetu, (dakle studirali su dosta davno), od kojih sam često pitan radi li se još uvijek na kemiji to i to. Dakle, ta usmena predaja je još uvijek jako prisutna i čvrsta. Razmišlja se na način kako se ta kemija i biokemija tumačila prije 20-30 godina što danas sigurno nije isto. Mi smo danas bitno promijenili i predavanja i seminare a praktikum smo kompletno izmjenili.

      STUDMEF: Kako biste opisali tu promijene od prije 30ak godina i danas? Je li ovo danas konačna promijena odnosno? Je li ovo danas najbolje? ?

     O :
Uvijek može biti bolje. Mi neprestano analiziramo naše rezultate i u razgovoru sa studentima i u hodu mijenjamo neke stvari. Mi smo 1988.g od dva predmeta napravili jedan predmet koji se zove Medicinska kemija i biokemija upravo zbog prigovara da se kemija više bavi kemijom nego onim što studentima medicine treba. Tako smo dobili da studenti dobivaju upravo ono što se odnosi na živi organizam na otvoreni sustav i što je budućim liječnicima potrebno

mesaric        STUDMEF: Gradivo koje se radi npr. na biokemiji prve godine nema mnogo veze s kliničkom praksom koja je nama ipak najvažnija. Primjerice, fizikalna kemija koja traje više od tjedan dana, pokazuje se u budućnosti poprilicno nekorisnom. Dosta podataka u skripti iz organske kemije je za naš budući rad nepotrebno. Primjer ij i praktični iz kemije, od čega je, čak i prema riječima vaših kolega, za nas medicinare korisna samo zadnja vježba na drugoj godini u kojoj se gurne tester u urin?

    O : Ja znam studentima na prvom predavanju otprilike reći slijedeće; da ukoliko smatrate da je medicina zanat onda kemije zaista ne treba ali onda ne treba niti komletne predklinike. Međutim, medicina nije zanat a to znači da se između ostalog i kemija mora savladati. Evo, danas je bilo prvo predavanje predavanje u drugom bloku i jedna od mojih rečenica je bila i zašto nam je potrebna kemija. Dakle, izgrađeni smo od kemijskih elemenata koji čine nekakave spojeve koji stupaju u neke reakcije. Zahvaljujući tim reakcijama mi smo živi i zdravi ili smo bolesni.
Prema tome da bi to mogli razumijeti moramo i tu kemiju poznavati. A ako je točno da je netko od mojih kolega s zavoda izjavio da je studentima bitna samo zadnja vježba onda takvoj osobi nije mjesto na ovom zavodu pa ni u akademskoj zajednici. Pa vi se na prvoj vježbi učite priređivati otopine. Tako, jednog dana kad budete radili kao liječnik ako vam dođe da morate napraviti jednu otopinu nećete odmah trčati sestri da vam je napravi jer vi to ne znate. Prema tome od prve do zadnje vježbe sva ta određivanja koja se tamo rade su korisna. Kako sam ranije naglasio upravo smo u vježbama napravili najveće promijene. Dakle vježbe su zaista u službi medicine.

      STUDMEF: Zašto broj studenata po grupama nije manji (pogotovo sad na prvom turnusu MKBK I ). Na katedri postoji toliko asistenata suradnika u nastavi uz profesore, a postoje samo tri grupe po 50 studenata. Da su grupe manje o nekoj temi bi se više moglo prodiskutirati i više bi došla do izražaja komunikacija profesor –student ?

     O : Apsolutno da su manje grupe bolje. Ja sam svjestan da je grupa od 50 ljudi prevelika. Ta brojka od 50 je rezultat većeg broja upisanih studenata. Druga stvar je manjak asistenata i nastavnika. Postoji takozvano nastavno opterećenje prema broju sati. Ja vas uvjeravam da na ovoj katedri asistenti, kod kojih to opterećenje iznosi 150 sati godišnje, oni ispune i trostruko.
Prema tome, nema dovoljno ljudi a i svi mi podliježemo reizboru. Dakle, i ti asistenti moraju u određenom roku magistrirati, doktorirati, habilitirati i stalno publicirati. Kada dođe vrijeme za izbor i reizbor nitko vas ne pita koliko ste obavili sati nastave nego koliko ste radova napisali. Mi smo jedna od rijetkih katedri koja se nije "okoristila" ovom blok nastavom jer većina katedri ima nastavu u jednom semestru a u drugom imaju vremena za nešto drugo. Kod nas je MKBKI u jednom semestru a MKBKII u drugom. Dakle, naprosto nema dovoljno ljudi. Brojka od 50 po grupi je prevelika, međutim ako su studenti zainteresirani onda uvijek mogu pitati i dobiti odgovore. Svi mi dajemo konzultacije koje neki studenti koriste. Prema tome ukoliko žele taj kontakt imaju ga.

      STUDMEF: Kako ćete se onda uklopiti u Bolognu u kojoj grupa od 50 ljudi ne može zadovoljiti?

     O : Jedini odgovor na to je da se prime novi ljudi. Još dok sam bio prodekan napravljena je kalkulacija na temelju ovih 150 norma sati koliko je asistenata potrebno. Koliko znam i sada je napravljena jedna takva kalkulacija koja je otišla prema Sveučilištu. Dakle, s ovim brojem ljudi na Katedri nemoguće je, bez da su ljudi opterećeni non stop i da nemaju vremena za ništa drugo, smaniti broj ljudi u grupama.

      STUDMEF: Znači onda Bologna koju toliko spominjemo pada na banalnim stvarima a to su uvjeti studiranja

     O : Da, ali Bologna znači i sve manje neposrednog kontakta profesora s studentima i sve više samostalnog rada.

      STUDMEF: Moramo vam postaviti i jedno pitanje koje je vezano uz razmišljanja o kemiji koje se može čuti u kuloarima. Naime, prema tim pričama najbolje rješenje za kemiju jeste njeno izbacivanje iz nastave medicinskog fakulteta (kao što se to navodno učinilo na nekim fakultetima u našoj bližoj okolini (SCiG)). Da li se time išta rješava?

     O : To ne rješava ništa. Vratimo se na početak kad ste postavili pitanje o predznaju iz kemije. Rekli smo da je to predznanje, nažalost, prilično manjkavo. Prema tome, bez znanja kemije je biokemija iluzija. Dakle ta se kemije negdje mora naučiti. Naveo bih primjer iz njemačkog govornog područja gdje negdje kemija nije na medicinskom fakultetu nego na PMFu. Smatram da je daleko bolje da ta kemija bude na Medicinskom fakultetu jer tako će studenti sasvim sigurno dobiti onaj dio kemje koji im je kasnije potreban za praksu. Biokemije bez kemije nema i tko god misli drugačije ne razumije što je to biokemija.

      STUDMEF: Koliko su nastavnici na kemiji i biokemiji od kojih većina nisu medicinari u mogućnosti procjeniti što je studentima medicine važno odnosno nevažno u njihovom budućem radu i što se treba naći u ispitu, kako poboljšati nastavu iz tog aspekta i intergrirati kemiju s kliničkom praksom. Naveli bi primjer usmenog ispita u kojem se na početku moraju crtati kemijski spojevi tipa ATPa ili šećera D-serije. Koliko to pomaže da budemo bolji liječnici (navodno su zbog tog pitanja ove godine ljudi padali ispit, a kome to treba)?

     O : Što se tiče ne-medicinara. Da bi mogli podučavati nekoga nešto, recimo kemiju, onda te kemije morate znati puno više nego ono što morate ispričati da bi vaša nastava bila zadovoljavajuća i na visini. Dosta mi je teško zamisliti nekoga tko nije završio kemiju ili ako i nije završio kemiju a nema jako velik afinitet prema kemiji da bi on mogao podučavati tu kemiju. S druge strane, sasvim je sigurno, da su svi naši nastavnici svjesni toga što jednom studentu medicine tijekom studija i kasnije treba. Naravno da ne mogu znati što svaki profesor kaže ali odgovorno tvrdim da naši studenti dobivaju sve ono što im zaista kasnije treba. Teško si mogu zamisliti da taj dio znanja kemije dobiju od nekoga tko nije završio kemiju.
Što se tiče strukturnih formula to vam je tako. Postoji nekakava abeceda koju morate naučiti. Ja ne kažem da neznanje pisanja nekakve strukturne formule kasnije u studiju smetati. Međutim kada učite treba učiti smisleno a ne bubati na pamet. Da bi se to razumijelo teba pisati i pisati. Zato to imate na ispitu. Ali to su zaista najosnovnije formule. Da li je netko samo zbog tih formula pao? Ako je napisao nekakvu notornu glupost, a ja vam mogu pokazati što studenti znaju napisati, koja pokazuje da nema pojma o nekim osnovnim stvarima iz kemije onda je razumljivo da je pao na ispitu.

mesaric        STUDMEF: Koje promjene Bologna donosi u nastavu iz kemije? Najavljivane su velike promjene u gradivu i strukturi nastave prošle godine (npr. govorili ste da se u nastavi ne bi trebala pojaviti niti jedna molekula koja se ne nalazi u organizmu, međutim čini se da je sve ostalo isto).

     O :
Najveća promjena koja je napravljena jeste uvođenje takozvane kontuinirane provjere znanja. Dakle, blok traje 5 tjedana i ima 5 provjera znanja kroz koje se student može osloboditi pismenog dijela ispita. Rezultate vam još ne mogu reći jer upravo danas poslijepodne studenti pišu posljedni kolokvij. Ono što vam mogu reći jeste da od 150 studenata koliko ih je na bloku tek ih se njih 20 eliminiralo bilo da nisu pristupili bio da su imali premalo bodova. Smatram da je to jako dobar rezultat. Poslije ovog zadnjeg kolokvija omogućit ćemo im još jedan popravni kolokvij u kojem će moći popraviti najlošije napisan kolokvij čime bi mogli skupiti dovoljan broj bodova potreban za prolaz a to je 55%. Tu ćemo promjenu uvesti nagodinu i na drugoj godini. Vjerujemo da će ova kontinuirana provjera znanja znatno olakšati prolaznost budući da se pokazalo da je upravo pismeni na MKBKI bio veliki problem studentima.
Što se tiče vašeg dijela pitanja da je ostalo sve po starom.. Opet ponavljam da studentima tumačimo stvari koje se odnose na živi organizam. Dakle studentima ne pričamo o parnom stroju ali im govorimo kako funkcionira otvoreni sustav. Kada im govorimo o elektrokemiji onda je naglasak na respiracijskom lancu i kako organizam stvara energiju a ne kako je građena baterija. Te smo stvari uveli još davno prije Bologne tako da se i nije imalo nešto značajnije promijeniti uvođenjem Bologne.

     STUDMEF: Kakvi su vam dojmovi o nastavi iz kemije na 4. godini. Imate li informaciju o tome kako su je studenti prihvatili budući da su sada napokon dobili ono što su tražili - nastavu iz kemije povezanu s kliničkom praksom?

       O :
Oni su time dobili kliničku biokemiju. I tu je bilo povuci-potegni. Problemi su se pojavili sa studentima koji su u međuvremenu izgubili godinu pa su tražili da se oslobode slušanja i polaganja toga kolegija. Dekanski kolegij je takvu odluku i donio. Argument je bio da su oni imali 30 sati više biokemije na drugoj godini. To je sve točno. Međutim, dio što se tumači na Kliničkoj biokemiji nije ono što su oni slušali na drugoj godini.
Sasvim je jasno da predznanje studenta na drugoj i četvrtoj godini nije isto i samim tim je naš pristup nastavi drugačiji. Nastavu iz Kliničke biokemije izvode klinički biokemičari, dakle ljudi koji imaju specijalizaciju u iz kliničke biokemije, i medicinari. Dakle, negdje 95% nastave su izvodili ili klinički biokemičari ili medicinari tako da su studenti zaista dobili ono što im nedostaje.
Odmah da naglasim jednu stvar. Nije nam cilj niti smo željeli učiti studente na četvrtoj godini da budu klinički biokemičari. Vi ćete biti liječnici. Cilj toga je da shvatite da se mora raditi s kliničkim biokemičarima, da je to jedan tim koji će vam bitno pomoći u vašem poslu.

     STUDMEF: Zašto ponavljači koji su odradili vježbe moraju iste vježbe ponovno raditi. Budući su već jednom dobili bodove za vježbu, rezultati su im u praktikumu itd. zašto im se to ne prizna?

       O :
Moglo bi se priznati. To se dakle odnosi na one koji su pali na komisijskom ispitu i koji su dužni ponovno upisati taj kolegij. Ponovni upis kolegija znači ponovno slušanje predavanja, seminara ali i vježbi. Naravno, mi smo mogli reći vi ste sve to odslušali i ne trebate ništa opet slušati samo trebate pristupiti ispitu. Zašto to nije tako? Zamislite si da je netko pao na komisijskom ispitu i ponovno je upisao predmet. Da smo mu rekli da ne treba ništa opet slušati već samo treba pristupiti ispitu i da ta osoba ponovno padne na komisijskom ispitu i time izgubi pravo na studij, što se može dogoditi? Teoretski gledano ta se osoba može žaliti da mu nismo omogućili da ponovno sluša nastavu i mi bi na kraju ispali krivi. S druge strane, priznajem da to povećava broj studenata u grupi i nama bi bilo lakše kad bi se to studentima priznalo. Ipak, načelan je stav da ponovni upis predmeta za sobom povlači i obavezu ponovnog slušanja svih oblika nastave dotičnog predmeta.

    STUDMEF: Na seminarima  prikazujete film Lorenzovo ulje. Mislite li ostati na filmovima ili imate nešto novo u planu kako bi približili i lakše objasnili studentima gradivo?

       O :
Ne mislimo ostati samo na tome filmu. Taj film je dosta ilustrativan makar su studenti, mislim prošle godine, pogotovo ponavljači, imali nekakve negativne reakcije. Nažalost, kada sam nakon seminara razgovarao sa studentima shvatio sam da ga dio studenata nije razumjelo. Ako ćemo imati još nekih zgodnih primjera prikazivat ćemo ih jer smatram da takve stvari mogu biti samo od koristi studentima. Također, na seminarima obrađujemo i razne kliničke slučajeve pri čemu naravno poanta toga kliničkog slučaja nije sama bolest nego se slučaj koristi kao model kroz koji se nastoji razumijeti metabolizam čovjeka.

mesaric       STUDMEF: Preventivno slušanje određenih predmeta je već postala praksa kod pojedinih studenata. Nije neobično da čak i studenti koji nemaju uvjeta slušaju preventivno određeni predmet i zatim kad polože uvjetni ispit jednostavno izađu na ispit predmeta kojeg su prevntivno slušali. Navodno čak i i novi kurikulumi po „Bolonji“ imaju tendenciju da omoguće takve situacije (sve u cilju da što manje ljudi gubi studij ili godinu). MKBK, ali  i neke druge katedre (manji broj) ne dozvoljavaju takvo preventivno slušanje, ali i općenito ne omogućuju preventivno slušanje. Zašto? Kakav je vaš sadašnji stav i hoće li se mijenjati? Smatrate li da se takvim ponašanjem fakulteta smanjuje kvaliteta studiranja?

     O :
MKBK je preventivno slušanje imala od samog početka upravo zato da se studentima olakša. Dakle, napisala se molba, koja je uvijek bila pozitivno rješena, za one koje treći puta izlaze na ispit odnosno za one koji su pred komisijskim ispitom. Tako je bilo do ove godine.
Zbog čega smo to ukinuli? Našli smo se u situaciji da studenti s time uvelike kalkuliraju. Tako se događa da studenti samo prijave ispit, a ne izađu na njega. Time stječu uvjete za preventivno slušanje i tako si neke stvari "olakšali". Što se tada događa mogu vam dati kroz primjer MKBKI kada je od prijavljenih 16 studenata, koliko ih je pristupilo komisijskom ispitu, njih 15 reklo da ne bi odgovaralo. Jasno vam je da su nas naprosto studenti svojim ponašanjem naveli na naš sadašnji stav.

     STUDMEF: Hoće li se ukinuti usmeni ispit iz MKBK1 u skladu s Bolonjskim procesom? Ujedno, hoće li se moći pismeni ispit položiti putem kolokvija?

     O :
Mi dosta dugo nismo imali usmenog ispita već samo pismeni. To se nije pokazalo dobrim. Mišljenja sam da bi usmeni ispit trebalo zadržati. Student treba pokazati da se zna izražavati i da zna integrirati naučeno gradivo. U ovom trenutku ne razmišljamo o ukidanju usmenog ispita. Ono što smo napravili je to da smo omogućili da se pismeni položi kroz kolokvije. No, nije isto da li se pismeni ispit položi kao cjelina odnosno da li se položi kroz kolokvije. Naravno da je puno lakše savladati gradivo od jednog tjedna nego sve odjednom. Druga stvar je da su pitanja za te parcijalne kolokvije jednostavnija jer obuhvaćaju samo jedan dio gradiva. Stoga smatram da položeni kolokviji ipak nisu dovoljni da se dobije konačna ocjena. Ako bi se i odlučili samo za pismene ispite tada bi ovi kolokviji bili znatno drugačiji. Na našem je kolegiju pismeni ispit eliminacijski i pokazuje samo ima li ta osoba nekakvo osnovno znanje ili nema.

     STUDMEF: Postoji cijeli niz različitih informacija u vezi s pismenim dijelom ispita. Možete li konačno ovdje objasniti kakav je stav katedre?
- da li se priznaje položeni pismeni dio ispita na sljedećem roku na koji se izlazi
- da li je priznavanje pismenog ispita definitivno (znači kad ga se jednom položi ono vrijedi sve dok se ne položi usmeni ispit ili postoje uvjeti kad se on ipak mora ponavljati)

     O :
pismeni dio ispita se priznaje do kraja te akademske godine dakle do 30.9. 2006. Dakle, ako se padne komisijski ispit tada se više ne priznaje ni pismeni ispit i on se mora ponoviti.

     STUDMEF: Ove godine se dogodilo da MKBK ima oko 40tak ponavljača. S obzirom na to da anatomija kotira kao najteži predmet postavlja se pitanje kako tako velik broj ponavljača samo iz kemije. Kolika je uopće prolaznost na ispitu?

     O :
Postavimo to ipak realnije. Brojka koja je nama zapravo relevantna jeste dekanski ispitni rok. Njemu je pristupilo 16, a nije ga položilo 8 studenata. I tih 8 studenata treba smatrati ponavljačima. To su studenti koji su polagali i nisu uspijeli položiti taj ispit. Uzmite pritom u obzir da su ti isti studenti najvećim dijelom istodoobno polagali i druge predmete, vjerovatno i anatomiju. Sada, gledajući brojku od 45, koja je slažem se velika, treba znati da to ustvari nisu 'pravi ponavljači'. Među njima je samo 8 pravih ponavljača dok su preostali studenti koji nisu iskoristili svoje ispitne rokove jer su bili zauzeti učenjem drugih ispita ponajviše anatomije.
Kemija se proziva da je težak ispit međutim odgovorno tvrdim da je na prvoj godini "problem" anatomija a ne kemija. Studenti koji polože anatomiju sasvim sigurno nemaju problema ni sa kemijom. Ako pogledate da je ispitu iz prvog bloka MKBKI pristupilo 85% studenata a na drugom tek 65% razmislite koji bi mogao biti razlog tako malom broju. Zato jer su učili anatomiju te su na tom turnusu bili samo fizički prisutni. Meni je jasno da je studentima na prvoj godini anatomija primarna i da je puno veća i teža nego kemija ali ne može se onda kemija prozivati kao težak kolegij na kojem su nastavnici strogi kada je uzrok negdje drugdje.

     STUDMEF: No i prolaznost nakon turnusa nije bas velika 37 odnosno 27% kako to komentirate i koji je tome uzrok jeste li time zadovoljni?

     O :
Naravno da nisam zadovoljan a uzrok tome vidim u anatomiji. Pogledajte rezultate druge godine gdje nema anatomije. U jednom od tih turnusa je prolaznost na ispitu od 80%. Na ostala dva prolaznost je 40%. Isto gradivo, isti nastvnici isti ispiti. Očito se radi o studentima i njihovom učenju koje u ovom slučaju nije isključivo učenje kemije što je i bila intencija turnusne nastave.

     STUDMEF: Postoji li i na kemiji kao na fiziologiji da je prvi turnus uvijek bolji od drugoga?

     O :
Obično je prvi turnus kod nas bio najbolji. No, ove godine se poklopilo da to bude drugi. Očito se studenti sami odlučuju koji će predmet prvo upisati. Svi se vi poznate međusobno i znate tko je kakav i jednostavno se povučete jedni za drugima. Mislim da to nije dobro da se najbolji studenti grupiraju u jednu grupu. Uvijek je dobro imati kritičnu masu koja vuče naprijed. Ako nemate tu masu onda je to naporno i za nastavnike i za studente.

     STUDMEF: Studenti koji slušaju nastavu na engleskom jeziku uopće nemaju usmeni ispit. Zašto postoje dvostruki kriteriji budući da smo na istom fakultetu, i dobivamo iste diplome..?

     O :
Ne sudjeluju svi nastavnici s Katedre  u nastavi na engleskom jeziku pa imamo manjak ispitavača zbog čega smo odlučili da imaju samo pismeni. Treba naglsiti da se u ovom slučaju ne radi o eliminacijskom testu, već o testu koji ocjenjuje znanje i na temelju kojeg se može donijeti ocjena.

     STUDMEF: S obzirom na broj studenata koji idu na ispit jasno je da su četiri ispitivača premalen broj. Ne utječe li na kvalitetu ispitivanja kad u toku dana jedan ispitivač ima više od 5 studenata. (nakon petog studenta ispitivač mora biti već umoran i iživciran (pogotovo ako su na ispitu i studenti koji malo znaju), a vani vas čeka još pet). Hoće li se povećati broj ispitivača (kada?) ili smatrate da se treba ograničiti broj studenata koje ispitivač u tijeku dana smije ispitatati?

     O :
Četiri ispitiavača su od ove godine. Do sada smo ih imali pet. U fazi napredovanja su dvije kolegice koje su viši asistenti i uskoro bi trebali preći u zvanje docenta. Dakle, broj ispitavača će se u bližoj budućnosti povećati. Mislim da četiri ispitavača mogu i moraju moći ispitati studente. Mogu govoriti za sebe ali i za druge da kada  imam pet ljudi ujutro i pet ljudi popodne nisam nervozan i da nitko neće trpiti zbog toga i da oni prije neće bolje proći od onih drugih. To vam je tako. Ako netko ne voli svoj posao onda su mu i dva studenta previše. Mislim da ljudi nisu padali zato što ispitivač ima puno studenata na ispitu.

mesaric        STUDMEF: Bez sumnje, i prema mišljenju gotovo svih studenata, kojima je taj udžbenik na kraju najvažniji, Karlsonova biokemija nije primjerena – udžbenik je zastario i neadekvatan je. Već se duže vremena najavljuje novi udžbenik kojeg bi katedra trebala napisati i ako je vjerovati kuloarskim pričama to realizacije tog projekta trabat će još čekati. Zbog čega se onda katedra ne odluči učiniti ono s čim se hvali farmakologija – prevesti jedan od udžbenika koji prevladava na medicinskim fakultetima diljem Europske zajednice. Jedini koji pate zbog ovoga su studenti koji moraju učiti iz njega  i iz još 50-ak handouta iz drugih udzbenika na engleskom?
 

        O : Priznajem da nam je udžbenik najbolnija točka. Ali Karlson je jedan od udžbenika koji postoji. On se meni osobno ne  sviđa previše. No, Karlson nije loš udžbenik. On je dobar i korektan udžbenik  i po njemu se itekako može spremiti biokemija. Konkretno pogledajte ovih 80% prolaznosti  na MKBKII  s 22 odlična i 16 vrlo dobrih. Ja ne bih ovdje na prvom mjestu istaknuo Karlsona. Mislim da su veći problem fizikalna i organska kemija. To su skripta odnosno udžbenik koji nisu dugo obnavljani  i koji imaju više toga nego što studentima treba. 
Zašto ne prevedemo knjigu? Problem za ovaj kolegij kemije i biokemije što nemate udžbenik koji bi pokrivao sva ta područja. Imate udžbenik iz kemije, biokemije, fizikalne kemije ali nešto što bi kroz  tih 190 sati pokrilo ono što vam mi želimo dati  ne postoji. Zato je bila, i još uvijek je, ideja da sva četiri medicinska fakulteta napišu jedan takav udžbenik. Mi smo si i podijelili poglavlja što bi tko trebao napisati. Međutim, taj posao ne ide očekivanim tempom naprosto  zbog obaveza  koje svaki nastavnik ima. Uostalom puno je teže napisati udžbenik nego ga samo prevesti. Priznajem, udžbenik nam je bolna točka. No, imate već u Medicinaru objavljenih nastavnih tekstova od doc. Lovrić pa ćemo zasad na taj način pokušati nadopuniti gradivo.

     STUDMEF: Kada smo već kod 'handouta', njihovom se distribucijom, bez obzira na dobru namjeru, krše autorska prava. U isto vrijeme, svoje autorstvo djelatnici katedre štite ne dopuštajući kopiranje 'slajdova' s predavanja i seminara. Kada za to već postoji tehnička mogućnost, zašto, na dobrobit svih studenata, ne objediniti te materijale i staviti ih primjerice na internetske stranice katedre gdje bi bili dostupni svima? Neke katedre su to već napravile, zašto ne biste i vi.

     O :
Prvo ono o autorskim pravima. Točno je da mi na predavanju koristimo slide-ove koje smo od nekuda presnimili. Ali to ne radimo da bi ostvarili neku korist i ne prodajemo nego to koristimo da bi ilustrilari naša predavanja i seminare. To je sasvim sigurno dozvoljeno. Mogu reći u svoje ime i u ime svojih nastavnika da ukoliko student zamoli da dobije prezentaciju bilo na CDu bilo kao ispis neće biti odbijen. Druga stvar je staviti te stvari na internet sa svojim imenom u potpisu. Time se krše autorska prava. Drugo bi bilo da postoji intranet jer je internet dostupan svima.

     STUDMEF: Intranet će ubrzo zaživjeti. Znači li to da će predavanja biti stavljena na intranet

     O :
To onda znači da će predavanja biti dostupna na intranetu.

     STUDMEF: Pitanje za skriptu iz organske kemije. Mnogi studenti je već koriste, a i sami su je studenti napravili, prema staroj skripti. Zbog čega na katedri postoje otpori takvoj aktivnosti studenata. Zar vam ne bi trebalo biti u interesu da omogućite i ovakve oblike studentskih aktivnosti jer se skripta ionako može kupiti samo kao ilegalna kopija. Zar ne bi bilo daleko pametnije da se i katedra uključi u takve studentke aktivnosti na način da pregleda i recenzira takve studentkske uratke. Na ovaj način katedra ima mogućnost pokazati dobru volju i surađivati sa studentima u prepravljanju skripte, tj. izbaciti stvari koje medicinarima nisu potrebne i ubaciti nešto što smatrate da je bitno a ne postoji,  i u isto vrijeme je učiniti dostupnom svima?

     O :
Radi se o skrpti od pokojne profesorice Hankony iz organske kemije. Ta mi je priča poznata jer je kolegica, koja je tu skriptu prepravila i objavila na jednoj stranici, bila ovdje i na neki način pokušala dobiti blagoslov Katedre za takvo nešto. Dakle, jedno je napisati neku skriptu a jedno je izbaciti dvije a ubaciti tri nove formule i reći evo to sam sada ja napisao. Dakle, to ne možete napraviti bez pristanka autora. Autor ima ime i prezime. Doduše ovdje je pokojan ali ima svoje nasljednike i bez njihova blagoslova vi ne smijete tu skriptu preuređivati. Vi možete napisati svoju novu skriptu.
Katedra ne bježi od suradnje sa studentima i ako bude takvog interesa među studentima Katedra sigurno neće opstruirati takvu aktivnost a rado ćemo učiniti i recenzije takvih skripti ako nam se ponude.

     STUDMEF: Da zaključimo. Vaša Katedra podupire ovakve vidove aktivnosti studenata i nećete odbiti recenziranje takvih tekstova ukoliko bi vam ih studenti donijeli?

     O :
Da.

        mesaricSTUDMEF: Katedare s prve tri godine studija nude neki od oblika suradnje sa studentima na znanstvenim radovima. Kakvo je stanje s vašom Katedrom. Čime se djelatnici Katedre bave, kojim područjima i kakvi su njihovi rezultati?

     O :
Mislim da u ovom trenutku nema tema koje bi se nudile studentima. Najveći probem, zbog kojeg nema velikog interesa studenata, je što za kvalitetan rad treba jako puno vemena provesti u laboratoriju. Studenti medicine tog vremena baš i nemaju. Nama je problem čak i osigurati demonstratore zbog svih obaveza koje vi studenti imate.
Ono čime se bavimo. Poznati smo po tome da se bavimo lipidima, kemijom lipida. To je nešto još od profesora Proštenika i profesora Bubanovića. Bavimo se i prehranom i raznim aspektima prehrane te s kompleksnim organskim spojevima. Ponavljam, ukoliko postoji interes studentata za neko određeno područje što i nije u užem području našeg interesa sigurno ćete naći osobu koja će vam pomoći.

     STUDMEF: Kako se student kod vas može prijaviti za sudjelovanje u znanstvenom radu i da li imate studente koji to već jesu??

     O :
Mislim da u ovome trenutku ne postoje studenti koji rade s nama. A zainteresirani se studenti jednostavno mogu obratiti bilo kome od nas.

     STUDMEF: Rangirate kao katedra koja voli i pazi svoje demonstratore. Mislite li tako i nastaviti i koji su uopće uvjeti da student postane demonstator?

     O :
Mislim da bi sve katedre trebale jednako plaćati svoje demonstratore. Ne smije se dogoditi da studenti ne budu plaćeni za sve one sate koje odrade. Stoga, pazimo da znamo koliko imamo studenata i koliki nam je fond sati. Uvjeti su da imaju ocjenu 4 ili 5. U iznimnim slučajevima ako pokazuje interes ocjena ne mora biti jedini kriterij. Vi studenta uočite tijekom seminara i vježbi i ako procijenite da bi netko bez obzira na ocjenu bio dobar demonstrator mi ga primimo.

     STUDMEF: Zahvaljujemo na ugodnom razgovoru!

 

Intervju vodili: Ivan Neretljak, Alan Mahnik, dr. M. Žižak

 

INterVIEW anketa

Kalendar

« < Prosinac 2014 > »
P U S C P S S
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4

Nadolazeći događaji

Bez dogadaja

Tko je online

Gostiju online: 1

Statistika

Korisnika: 169
Novosti: 1491
Linkova: 0