Živimo u svijetu u kojem se sve može izmjeriti, barem se tome teži. Tako su se znanstvenici  dosjetili izmjeriti utjecaj religije na kvalitetu života starijih ljudi. Dobili su zanimljive rezultate.

Studijom su obuhvaćeni samo oni koji su nakon 12 mjeseci od početka studije preminuli, kako bi dobili utjecaj religije u životu ispitanika na kvalitetu posljednje godine života. Parametri koji su se ispitivali su psihosocijalna kvaliteta života, odnosi sa prijateljima i obitelji, funkcionalna sposobnost, zdravstveni status i pojavnost depresije.

Rezultati su pokazali da oni koji su uključeni u religiozne aktivnosti više viđaju svoje prijatelje, imaju bolju sliku vlastitog zdravlja, manje depresivnih osjećaja...

Time što su uključeniji u društvena događanja podižu svoju psihosocijalnu kvalitetu života, vedriji su i optimističniji, također oni sa fizičkim poteškoćama su skloniji religiji kao izvoru mentalne snage, od onih koji su u boljoj fizičkoj formi.

Usprkos rezultatu koji govori o pozitivoj korelaciji uključenosti u religiju na kvalitetu života, ipak ne možemo sve objasniti, ni izmjeriti. Da je tome tako, onda ne bismo ni imali pojam ˝blagdanske depresije˝, jer bi sam blagdan bio antidepresiv, a ne suprotno. Postoji dimenzija koja uključuje subjektivan doživljaj svakog čovjeka, i to čini razliku između ˝blagdanske depresije˝i pravog blagostanja.