Treba li učenje hrvatskog jezika uvesti na sve fakultete, pitanje je o kojem se raspravlja na forumima i u dnevnom tisku. Inicijativa je krenula s Filozofskog fakulteta, pri čemu su akademici zauzeli stav da su budući intelektualci nedovoljno jezično obrazovani i slabo pismeni. U redu, problem je i u lošoj temeljnoj naobrazbi, srednjoškolski i osnovnoškolski sustav očigledno imaju rupa, ali pružiti priliku zaigranom trinaestogodišnjem klincu ili ponešto ozbiljnijem devetnaestogodišnjaku da nauči fonetiku i fonologiju hrvatskog jezika, nije isto. Slaba pismenost visoko obrazovanih, mladih ljudi, poprima pandemijske razmjere te je prisutna u reklamnim kampanjama, natpisima na vratima, loše napisanim životopisima i govorima političara.
Uvođenje dodatnog, nimalo lakog predmeta, definitivno će uzburkati duhove. Iako se u potpunosti slažem s provođenjem ideje u djelo, ne znam kako će to u stvarnosti izgledati, a za sada ne znaju ni sami začetnici ideje. Hoće li se raditi o izbornom predmetu koji će se ocjenjivati peticom već samim njegovim odabirom ili o predmetu koji će biti više tlaka nego veselje? «Jaka» pismenost trebala bi biti odlika visokoobrazovanih, ali prioriteti se razlikuju od čovjeka do čovjeka, pa ukoliko je netko stručnjak u svojem području, a ne zanima ga treba li staviti zarez ispred suprotnih veznika, ne treba ga pribiti na križ. Primjerice, mogu mi se oprostiti polupismeni članci, ipak ću biti izvrstan plastični kirurg jednog dana ;-)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati. Molim ulogirajte se ili registrirajte.
Pozivaju se zainteresirani da se pridruže mjesečnom druženju na temu e-učenjau ponedjeljak, 19. ožujka 2012. u 16 sati, u učionici E u Srcu. Naslov predavanja je "CourseLab - alat za kreiranje e-kolegija" a održat će ga&...
Čuli smo 
Treba li učenje hrvatskog jezika uvesti na sve fakultete, pitanje je o kojem se raspravlja na forumima i u dnevnom tisku. Inicijativa je krenula s Filozofskog fakulteta, pri čemu su akademici zauzeli stav da su budući intelektualci nedovoljno jezično obrazovani i slabo pismeni. U redu, problem je i u lošoj temeljnoj naobrazbi, srednjoškolski i osnovnoškolski sustav očigledno imaju rupa, ali pružiti priliku zaigranom trinaestogodišnjem klincu ili ponešto ozbiljnijem devetnaestogodišnjaku da nauči fonetiku i fonologiju hrvatskog jezika, nije isto. Slaba pismenost visoko obrazovanih, mladih ljudi, poprima pandemijske razmjere te je prisutna u reklamnim kampanjama, natpisima na vratima, loše napisanim životopisima i govorima političara.
Pitate se kako se način odrastanja i ponašanje
Da, zvuči nevjerojatno i savršeno i kao ostvarenje svih snova. Ali, je li istinito? Najnovije istraživanje objav... 
Oduvijek ste mrzili bakterije, mislite kako je dezinficijens preblago rješenje. Natjerajte bakterije da mole za milost s novim ... 