Imunologija je zahvaljujući svojoj interdisciplinarnosti i neprestanim novim otkrićima postala sastavni dio svih biomedicinskih grana. Njezina važnost se potvrdila u prevenciji, dijagnostici i liječenju različitih bolesti koje primarno ili sekundarno zahvaćaju imunosni sustav. U okviru edukativne akcije pokrenute povodom Međunarodnog dana imunologije, EFIS je istaknuo određena područja medicine u kojima imunologija ima posebice važnu ulogu:

1. Cjepiva

Cjepiva sadrže dijelove mikoorganizama neškodljive za organizam, ali sposobne za izazivanje imunosnog odgovora i stvaranje stanica „s pamćenjem“. Kada organizam kasnije tijekom života dođe u dodir s istim patogenom, njegov imunosni sustav reagira jače i brže te štiti organizam i uništava uzročnike bolesti.

Imunologija je usmjerena za stvaranje novih i kvalitetnih cjepiva koja su važna ne samo za iskorjenjivanje određenih zaraznih bolesti, već i za prevenciju bolesti kao što su gripa i ptičja gripa koje prijete proširenju i izazivanju epidemija ili pandemija.

2. Alergijske reakcije

Alergijske reakcije su skupina preosjetljivosti koje predstavljaju „neogovarajuću“ reakciju organizma na strane inače neškodljive tvari nazvane alergeni. Ta reakcija razvija se najčešće nakon unosa određenih tvari probavnim ili dišnim sustavom i oštećuje vlastita tkiva posredovanjem različitih molekula primjerice histamina kojega luče stanice imunosnog sustava.

Imunologija nastoji proširiti spoznaje o mehanizmima razvoja alergijeke rekacije, što će pridonijeti uvođenju boljih postupaka dijagnosticiranja, prevencije i liječenja alergijskih reakcija.

3. Autoimunosne bolesti

Autoimunosne bolesti razvijaju se kada organizam nije u stanju razulučiti „vlastite“ od „stranih“ molekula, te kao posljedicu toga poremećaja imunosno reagira („napada“) na vlastita tkiva. Neke razmjerno česte bolesti pripadaju u skupinu autoimunosnih bolesti, primjerice dijabetes tipa I, reumatoidni artritis, multipla skleroza i mijastenija gravis.
Razumijevanje imunologije ključno je za razvoj postupaka koji omogućuju rano dijagnosticiranje autoimunosnih bolesti i novih postupaka liječenja kojima bi se specifično djelovalo na ublažavanje autoimunosnog odgovora.

4. Presađivanje tkiva i organa

Presađivanje organa i tkiva je značajno postignuće moderne medicine kojom je moguće nadomjestiti funkciju pojedinih organa. Od 50-tih godina prošlog stoljeća, presađivanje je napredovalo od pokusnog do rutinskog postupka liječenja za bolesnike sa zatajenjem bubrega, srca, jetre, pluća, koštane srži i gušterače. Nažalost, primaočev imunosni sustav često reagira i odbacuje presađena tkiva i organe.

Najveći izazov transplantacijske imunologije je razvoj imunsupresivnih lijekova koji bi spriječili odbacivanje presatka, a u isto vijeme omogućili normalnu imunosnu reakciju na uzročnike bolesti.

5. Zdravlje životinja

Veterinarska imunologija je grana imunologije usmjerena na unaprijeđenje zdravlja životinja. Divlje i domaće životinje izložene su velikom broju štetnih bakterija, virusa i parazita koji ugrožavaju njihovo zdravlje. Životinjske bolesti predstavljaju potencijalnu opasnost za ljude, posebice u zemljama u razvoju u kojima domaće životinja nisu imunizirane na odgovarajući način i žive u neposrednom kontaktu s ljudima.

Važna zadaća imunologije je razvoj cjepiva i novih načina liječenja zoonoza, zbog mogućnosti njihova prijelaza na ljude i razvoja epidemija koje bi imale razorne socijalne i ekonomske posljedice.

6. Imunologija i biotehnologija

Biotehnologija je bilo koji postupak koji rabi žive organizme ili njihove dijelove za stvaranje poizvoda koji se koriste u poljoprivredi i medicini. Imunotehnologija je dio biotehnologije koja se bavi proizvodnjom tvari koje djeluju na imunosni odgovor, primjerice cjepiva ili antibiotika. Napredak imunotehnologije omogućio je zaštitu ljudi i životinja od brojnih bolesti.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Molim ulogirajte se ili registrirajte.