Proteklih tjedan dana dodijeljene su Nobelove nagrade za kemiju, medicinu, mir, fiziku i književnost. Kao što je poznato Nobelova nagrada se dodjeljuje za izvanredna otkića koja su imala najveći utjecaj na promjene u svijetu u području znanosti, medicine i društva.

Prva dodjela Nobelove nagrade održana je 1901, a naziv dobiva prema svom utemeljitelju Alfredu Nobelu, švedskom izumitelju i proizvođaču oružja. Nobel je 1895 potpisao oporuku kojom je najveći dio svog bogatstva namijenio za utemeljenje nagrade koja bi se dodjeljivala onima  koji su svojim djelom ili otkrićem učinili "najveću korist čovječanstvu". 

Prema oporuci utemeljene su Nobelove nagrade za fiziku, kemiju, fiziologiju ili medicinu, književnost i mir.  Godine 1968, u čast Nobela Švedska središnja banka utemeljuje nagradu za ekonomiju koju danas dodjeljuje Švedska kraljevska akademija znanosti u skladu s istim principima koji vrijede i za Nobelove nagrade.

Između 1901 i 2009 Nobelove nagrade i nagrade za ekonomiju dodijeljene su 537 puta. U proteklih 109 godina nagrada nije dodijeljena 19 puta: u 1914-1918, 1923, 1924, 1928, 1932, 1939 do 1943, 1948, 1955-1956, 1966-1967 i 1972.  

U proteklih 109 godina Nobelova je nagrada dodijeljena 806 laureata i 23 organizacije. Od njih, 64 su laureati za ekonomiju. Manji broj pojedinaca i organizacija je bilo nagrađivano dva i više puta , tako da je ustvari ukupno 802 laureata Nobelovih nagrada. Među 806 laureata tek je 41 žena dok preostalih 765 čine muškarci.

Zanimljivo je da među dobitnicima Nobelovih nagrada možemo naći slijedeće kombinacije: bračni par (Marie Curie, Pierre Curie), majka/kćer (Marie Curie, Irène Joliot-Curie), otac/kćer (Pierre Curie,Irène Joliot-Curie), otac/sin (William Bragg, Lawrence Bragg),  braću (Jan Tinbergen, Nicholas Tinbergen).
Najmlađem dobitniku nagrade bilo je samo 25 godina a dobio ju je zajedno sa svojim ocem. Najstarijem laureatu je bilo 90 god.  

Nekoliko je laureata dobilo više od jedne Nobelove nagrade. U prvom redu je to Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) koji je dobio tri Nobelove nagrade za mir. Njihov osnivač je ujedno i dobio prvu Nobelovu nagradu za mir 1901. Laureati koji su dobili više od jedne nagrade 

J. Bardeen	M. Curie	L. Pauling
Fizika 1956 Fizika 1972	Fizika 1903 Kemija 1911	Kemija 1954 Mir 1962
F. Sanger	ICRC	UNHCR-a
Kemija 1958 Kemija 1980	Mir 1917 Mir 1944 Mir 1963	Mir 1954 Mir 1981

Najveći dio nagrada završio je u rukama laureata koji dolaze iz pet od ukupno 69 zemalja.  Očekivano, u ukupnom poretku najviše dobitnika (323) dolazi iz SADa, koju po broju slijede Velika Britanija (117), Njemačka (103), Francuska (57) i Švedska (28). Zanimljivo je i da su amerikanci pobjednici u pet od šest promatranih kategorija. Zanimljivost čine francuzi koji po broju nagrada dominiraju u području književnosti.

 Nagrada se ne ne dodjeljuje posthumno (osim ako smrt nije nastupila nakon objavljene nominacije  što se do sada dogodilo jednom) tako da su mnogi izvanredni znanstvenici čija su otkrića 'zadužila' svijet ostali nenagrađeni. Naime, u području znanosti je obično  potrebno vrijeme da se vide učinci otkrića što može potrajati od 10 i više godina. Najbolji primjer je ovogdišnja nagrada za medicinu koja je dodijeljena gotovo 30 godina nakon otkrića IVFa. Posljedica je da je samo jedan znanstvenik dobio Nobelovu nagradu, budući da je drugi, jednako zaslužan za otkriće, u međuvremenu umro.

 LAUREAT naziv koji Švedska kraljevska akademija znanosti koristi za dobitnike Nobelove nagrade

Riječ "Laureate" dolazi od 'lovorov vijenac' (laurel wreath). U grčkoj mitologiji, Apolon je obično prikazivan s lovorovim vijencem na glavi. 'Lovorov vijenac' je kružni vijenac sastavljen od grana i lišća lovora (na latinskom: Laurus nobilis) koji je u staroj grčkoj dodjeljivan pobjednicima kao znak časti - u sportskim natjecanjima.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Molim ulogirajte se ili registrirajte.