U četvrtak, 16. studenog Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika organiziralo je tribinu s temom „Dosadašnja iskustva i neposredni zadaci u provedbi Bolonjskog procesa“. U istoj prostoriji našla se sama sveučilišna krema i ja, manja od makova zrna, stisnuta u samom kutu prostorije, očiju širom otvorenih i ušiju načulenih da bih mogla vama prenijeti što su veliki umovi iskemijali. O Bolonjskom procesu puno se piše, a još više raspravlja te su mnoge kritike izrečene. Bivša rektorica, prof.Mencer, oštro je demantirala optužbu da su u Bolonju ušli grlom u jagode. Naime, već 1999. osnovano je Povjerenstvo za uvođenje ECTS bodova, na čelu s prof. Čikeš. Također je prevladalo mišljenje da su protivnici Bolonje, protivnici integracije Sveučilišta. Kao prioriteti istaknuti su uobličavanje i izlazak na svjetlo dana Pravilnika o studiranju (očekuje se u sljedećem semestru), osiguravanje adekvatnog prostora za održavanje nastave, opterećenje znanstvenih novaka (na FER- u ih naime nedostaje 200- tinjak), ujednačavanje i podizanje studentskog nivoa, rješavanje pitanja državnih stipendija (kome, kako i pod kakvim uvjetima) . Raspravljalo se i o rupama u doktorskim studijima i općenito o odnosu prema znanstveno- nastavničkom radu. Svi se sjećamo zbrke koja je nastala oko upisnih kvota, i koja se nikako ne bi smjela ponoviti, smatraju profesori. Naša dekanica istakla je neizmjernu važnost izgradnje nacionalnog kvalifikacijskog okvira. Prof. Markučić, predsjednik Povjerensta za praćenje Bolonje istaknuo je da je velik problem odnos okruženja, pun nerazumijevanja, prema Bolonjskom procesu i da bi trebalo mijenjati stav okoline, konkretno HZZO i davatelja stipendija koji ne shvaćaju što znače ECTS bodovi i koji traže informacije o upisu u višu godinu koncipirane po „starom“ sistemu kako bi produžili trajanje zdrastvene zaštite, odnosno stipendiranje. Kao light motiv protezala se tvrdnja da je Bolonja otvorila oči, te da prepune dvorane i studenti koji slušaju predavanje s vrata, nisu ništa novo, a pogotovo ne nusprodukt Bolonje. Sveučilište treba težiti izvrsnosti, prepoznatljivosti i kvaliteti, jer je to način dobivanja većeg komada financijskog kolača koji opet omogućuje izvrsnost. Čemu ovaj lagano suhoparan članak? Da znate da oni gore razmišljaju o nama, studošima i rade na rješavanju naših problema i da žele dobro za nas, iako propusti postoje, ali tko radi taj i griješi. I da se nešto zaista kreće( nabolje?).
Samo registrirani korisnici mogu komentirati. Molim ulogirajte se ili registrirajte.
Pozivaju se zainteresirani da se pridruže mjesečnom druženju na temu e-učenjau ponedjeljak, 19. ožujka 2012. u 16 sati, u učionici E u Srcu. Naslov predavanja je "CourseLab - alat za kreiranje e-kolegija" a održat će ga&...
Čuli smo 
U četvrtak, 16. studenog Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika organiziralo je tribinu s temom „Dosadašnja iskustva i neposredni zadaci u provedbi Bolonjskog procesa“. U istoj prostoriji našla se sama sveučilišna krema i ja, manja od makova zrna, stisnuta u samom kutu prostorije, očiju širom otvorenih i ušiju načulenih da bih mogla vama prenijeti što su veliki umovi iskemijali. O Bolonjskom procesu puno se piše, a još više raspravlja te su mnoge kritike izrečene. 
Pitate se kako se način odrastanja i ponašanje
Da, zvuči nevjerojatno i savršeno i kao ostvarenje svih snova. Ali, je li istinito? Najnovije istraživanje objav... 
Oduvijek ste mrzili bakterije, mislite kako je dezinficijens preblago rješenje. Natjerajte bakterije da mole za milost s novim ... 