U hrvatskim bolnicama radi oko 7.000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine - internoj, kirurgiji, ginekologiji i pedijatriji, nedostaje 925 specijalista. Umjesto potrebnih 2.831 liječnika u bolnicama radi samo 1.906 liječnika iz te četiri specijalnosti.

Podaci HLK-a pokazuju da nedostaje 328 internista, 319 kirurga, 209 ginekologa te 69 pedijatara, a prema podacima Hrvatskog društva za anesteziologiju, u bolnicama nedostaje i oko 350 anesteziologa.

Istodobno, na specijalizaciji je trenutno 1.700 mladih liječnika, čiji broj nije dovoljan i kojima će trebati još godine da steknu potrebno znanje i iskustvo u radu.

Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij medicine, jer 1990. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene.

Predsjednik HLK-a Hrvoje Minigo smatra da država nužno treba donijeti mjere za stimuliranje ostanka liječnika u bolničkom sustavu.

Prije svega to znači poboljšanje njihova materijalnog položaja, koji je slabiji nego u nekim drugim profesijama, poput sudačke, tvrdi Minigo. Također treba poboljšati uvjete rada, usvojiti norme i standarde za pružanje zdravstvene zaštite te uvesti stimulativne mjere za napredovanje u struci.

"Plaća liječnika specijalista nakon 12 godina školovanja iznosi oko 9.000 kuna, a mi se zalažemo da bude 20.000 kuna. Liječnike destimulira i cijena usluge, jer jedan specijalistički pregled HZZO plaća svega 49 kuna", kaže Minigo. Realno bi pregled trebao stajati između 220 i 300 kuna, no u HLK-u su svjesni da to trenutno nije moguće platiti.

Hrvatska je s 276 liječnika na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja Europske unije (EU), a Komora upozorava da se nakon ulaska Hrvatske u EU mogu očekivati veće migracije mladih hrvatskih liječnika u bogatije zemlje. Istodobno, to bi moglo značiti i potencijalni dolazak u Hrvatsku liječnika s istoka.

Broj liječnika na 100.000 stanovnika varira među državama - najviše ih je u Italiji - 500, slijede Norveška, Španjolska i Bjelorusija sa 400, a 22 države, među kojima su Belgija, Češka, Madžarska, Slovačka i Litva, imaju iznad 300 liječnika na 100.000 stanovnika.

Pokazalo se da u pojedinim zemljama EU postoji interes za uvozom liječnika, te istodobno povećani interes među liječnicima novoprimljenih zemalja za odlazak na rad u stare zemlje članice. U Norveškoj je tako slobodno više od 500 liječničkih mjesta, a među liječnicima koji su se u posljednje vrijeme zaposlili u toj zemlji, petina ih je iz istočne Europe.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Molim ulogirajte se ili registrirajte.