Home arrow Čuli smo arrow Čuli smo da... arrow 75% dijagnoza ADHD ne zadovoljava službene kriterije
75% dijagnoza ADHD ne zadovoljava službene kriterije PDF Ispis E-mail
(2 glasova)

Yael   
Friday, 18 May 2012

adhdRezultati istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta u Ruhru i Baselu potvrdili su ono što su stručnjaci i javnost već dugo sumnjali. Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću poznatiji pod engleskim akronimom ADHD (attention deficit hyperactivity disorder) je prečesto nepotrebno dijagnosticiran.

Dijagnoza se uglavnom temelji na površnim, nejasnim pretpostavkama, a ne na službenim dijagnostičkim kriterijima. Istraživanje je objavljeno u američkom Journal of Consulting and Clinical Psychology i odmah je izazvalo veliko zanimanje.

Istraživanje je provedeno na skupini od 1000 njemačkih psihijatara i psihologa specijaliziranih za probleme djece i adolescenata. Svatko od njih dobio je iste slučaje i zamoljen je da odredi dijagnozu i propiše terapiju. 75% slučajeva nisu zadovoljavali službene kriterije za dijagnosticiranje ADHD-a. Da bi istražili utjecaj spola pacijenta na odluku o donošenju dijagnoze uzeti su slučajevi s jednakim simptomima, ali su pacijenti bili različitog spola.

Istraživači su primjetili nešto veoma zanimljivo. Kad su usporedili dva slučaja jednaka po simptomima, a različita samo u po spolu pacijenta, vidjeli su veoma jasnu razliku: dječacima je bio dijagnosticiran ADHD, a djevojčicama ne. Spol dijagnostičara je također igrao ulogu: muškarci su bili značajno skloniji dijagnosticiranju ADHD-a nego li njihove kolegice. Istraživanje je pokazalo kako se pri donošenju odluke terapeuti često oslanjaju isključivo na svoju intuiciju ne držeći se propisanih, definiranih kriterija i zanemarujući klasični dijagnostički intervju.

 Rezultati istraživanja ne iznenađuju. Naime, u posljednjih 20 godina u Njemačkoj broj pacijenata  kojima je dijagnosticiran ADHD porastao je za 380%, cijena lijekova moderatora ponašanja kao što je Methylphenidate porasla je 11 puta (!!), a propisana dnevna doza lijeka porasla je za 20%.

Uvažavajući ove statističke podatke zabrinjava nedostatak interesa za bavljenje ovom temom i nedostatan broj studija. Autori istraživanja se nadaju da će ovo istraživanje potaknuti daljnje znanstvene i javne rasprave kako bi se izbjegao očiti veliki nepotrebni trošak za državu i javno zdravstvo, nepotrebna medikamentizacija mladih pacijenata.

 



Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
Molim ulogirajte se ili registrirajte.

 

Iz Arhive

proslijedjivanje emailaS obzirom da smo dobili više upita i molbi o postavljanju Uputa o načinu proslijeđivanja pošte sa Squi...

Opširnije...